NASLOVNICA / Biologija / Kriteriji vrednovanja u školskoj godini 2024./2025. iz Prirode i Biologije
Kriteriji vrednovanja u školskoj godini 2024./2025. iz Prirode i Biologije
Autor: Martina Lovrak Ivanov
09. rujna 2024.
ELEMENTI I KRITERIJI VREDNOVANJA U NASTAVI PRIRODE, BIOLOGIJE – školska godina 2024./2025.
Sumativno i formativno vrednovanje provodi se na svakom nastavnom satu tijekom nastavne godine. Cilj vrednovanja nije samo ocjena (sumativno vrednovanje), već praćenje napredovanja učenika, njegova individualnoga razvoja te usmjeravanje i poticanje učenika kako bi postigao maksimalne rezultate sukladno svojim sposobnostima (formativno vrednovanje).
ELEMENTI OCJENJIVANJA
1. USVOJENOST PRIRODOSLOVNIH KONCEPATA Obuhvaća postignuća u kognitivnoj ili spoznajnoj domeni razvoja. U sklopu te sastavnice vrednuje se poznavanje temeljnih pojmova i stručnog nazivlja, razumijevanje pojava i procesa u živom svijetu, objašnjavanje međuodnosa i uzročno-posljedičnih veza u živome svijetu te kompleksne međuovisnosti žive i nežive prirode.
a) USMENO PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE USPJEHA UČENIKA Pod usmenim provjeravanjem podrazumijeva se učenikovo samostalno izlaganje, objašnjavanje, razumijevanje, povezivanje, dokazivanje ili odgovaranje na pitanja učiteljice. Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja provodi se sustavno, u pravilu na svakom nastavnom satu, bez obveze najave. Iz usmenog odgovora učenik dobiva jednu ocjenu iz usvojenosti nastavih sadržaja (gdje se ocjenjuje učenikovo znanje na postavljena pitanja iz nastavnih sadržaja). Usmeno provjeravanje traje do 10 minuta, provodi se kontinuirano tijekom nastavne godine i uključuje sve obrađene nastavne sadržaje.
b) PISANO PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE USPJEHA UČENIKA Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi pisani oblici provjere koji rezultiraju ocjenom. Pisana provjera znanja traje do 45 minuta, a piše se poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih cjelina. Pisana provjera (opseg i trajanje) se najavljuje učenicima i objavljena je u vremeniku pisanih provjera sukladno Pravilniku o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj školi. Pisani provjera ocjenjuje se na osnovu postignutog broja bodova. Broj bodova je osnova za određivanje brojčane ocjene. Prepisivanje tijekom pisanja pisane provjere rezultira oduzimanjem pisane provjere i ocjenom nedovoljan (1). Planirane su tri pisane provjere u petim i šestim razredima. U sedmim razredima i osmim razredima četiri pisane provjere.
2. PRIRODOZNANSTVENE KOMPETENCIJE U ovoj se sastavnici ocjenjuje učenikova sposobnost i vještina prikazivanja dostupnih podataka o nekoj pojavi ili procesu na znanstveni način te razvrstavanja u glavne kategorije, raspravljanja problema (pojave) s različitih motrišta, smislenog raščlanjivanja problema (tabelarni prikaz, grafikon) i prikazivanja međuodnosa. U sklopu ove sastavnice vrednuju se samostalni praktični radovi, izvođenje pokusa (na satu i domaći rad), prikazi istraživanja, prikazi zaključaka rasprava, izrada i predstavljanje referata, herbarija, zbirki, plakata i seminarskih radova. Prilikom vrednovanja grupnog uratka u ovoj se sastavnici može ocijeniti učenikov individualni doprinos radu grupe. Tijekom školske godine učenici su dužni donijeti radove na unaprijed zadane teme, u dogovoreno vrijeme na određeni nastavni sat. Način izrade je učenicima objašnjen na nastavnom satu, a vrijeme donošenja se najavljuje barem tjedan do dva tjedna dana ranije.
KRITERIJI OCIJENJIVANJA
Kriteriji ocjenjivanja za prirodu i biologiju
ELEMENTI VREDNOVANJAOCJENA
USVOJENOST ZNANJA Usvojenost prirodoslovnih/bioloških koncepata što podrazumijeva: – poznavanje temeljnih prirodoslovnih/bioloških pojmova – objašnjavanje temeljnih bioloških procesa i pojava – objašnjavanje međuodnosa i uzročno-posljedičnih veza u živome svijetu te međuovisnosti žive i nežive prirode – primjena znanja i rješavanje problemskih zadataka s pomoću usvojenog znanja
PRIRODOZNANSTVENE VJEŠTINE Stečene vještine i sposobnosti te praktična primjena teoretskoga znanja što podrazumijeva: – vještinu izvođenja praktičnih radova – razvijenost istraživačkih vještina – prikazivanje i tumačenje rezultata istraživanja – korištenje različitih izvora znanja – razumijevanje sadržaja znanosti i kartiranje znanja – rješavanje problema temeljem uvježbanih modela ili uočavanje pogreški i predlaganje vlastitih rješenja (npr. izvođenje praktičnih radova, izrada modela, praćenje životnih ciklusa, proučavanje prirodnih procesa, sekcija, izrada herbarijske i/ili zoološke zbirke, prezentacije, referati, plakati, seminarski radovi, oblikovanje konceptne mape i drugih grafičkih organizatora …)
Učenik:
Učenik:
NEDOVOLJAN (1)
– ne prepoznaje temeljne pojmove ključne za izgradnju temeljnih prirodoslovnih/bioloških koncepata
– ne izvodi zadani praktični rad – ne sudjeluje u istraživanju niti koristi dodatne izvore znanja – zanemaruje usuglašena pravila za kartiranje znanja – zanemaruje obveze iz domaćeg uratka
DOVOLJAN (2)
– reproducira i prepoznaje temeljne biološke pojmove, ali slabo uviđa međuodnose u živome svijetu – opisuje biološke pojave i procese nejasno i bez dubljeg razumijevanja, a obrazlaže površno – navodi samo poznate primjere – nabraja faze nekog procesa, ali ne može ga samostalno opisati i izvesti zaključke – znanje primjenjuje slabo i nesigurno uz pomoć učitelja
– treba kontinuiranu pomoć pri izvođenju praktičnog rada i provođenju istraživanja, ali pokazuje trud u primjeni osnovnih pravila – ništa ne može potkrijepiti argumentima, a opažanja su manjkava – samo katkad izrazi vlastito mišljenje – vrlo slabo se služi dodatnim izvorima znanja – djelomično točno prikazuje rezultate istraživanja, a tumačenja rezultata su jako manjkava – kod kartiranja znanja glavni koncept nije jasno naglašen te su navedene nepotrebne informacije, poveznice nisu uvijek u pravom smjeru, a riječi povezivanja ne objašnjavaju odnose između pojmova, izgled neuredan s malo dopadljivog
DOBAR (3)
– uglavnom razumije obrađene programske sadržaje, ali ih ne primjenjuje u novoj situaciji niti potkrepljuje vlastitim primjerima – nesiguran u objašnjavanju uzročno-posljedičnih veza u živome svijetu – u rješavanju problemskih zadataka i prikazivanju međuodnosa u živome svijetu treba pojačano usmjeravanje i pomoć učitelja
– nedovoljno samostalno izvodi praktične radove, ali rado u njima sudjeluje te nastoji oponašati druge – nedovoljno samostalno provodi istraživanje i primjenjuje usvojeno teorijsko znanje – vidljivi su propusti u opažanju, a u raspravama sudjeluje samo povremeno – rezultate istraživanja prikazuje i argumentira površno i nesigurno – uz pomoć prepoznaje/postavlja istraživačka pitanja i služi se dodatnom literaturom – kod kartiranja znanja nazire se glavni koncept uz malo nepotrebnih informacija, većina poveznica je u pravom smjeru, a riječi povezivanja bar djelomično objašnjavaju odnose između pojmova, izgled prilično uredan uz manje iznimaka
VRLO DOBAR (4)
– u potpunosti samostalno izlaže naučeno – razumije usvojeno gradivo, služi se usvojenim znanjem i navodi vlastite primjere te logično obrazlaže prirodne zakonitosti – povezuje nastavne sadržaje i svakodnevni život – samostalno rješava problemske zadatke te objašnjava biološke procese, uzročno-posljedične veze i međuodnose u živome svijetu
– precizno izvodi praktične radove – u potpunosti poštuje pravila provođenja istraživanja slijedeći zadane etape – rezultate istraživanja samostalno prikazuje grafički, analizira ih, izvodi zaključke i prezentira rezultate rada – uspješno opaža te često sudjeluje u raspravama i interpretacijama – samostalno odabire adekvatnu literaturu i njome se služi – kod kartiranja znanja glavni se koncept lako identificira uz mali broj nepotrebnih informacija, većina poveznica povezuje pojmove ispravno, a riječi povezivanja većinom dobro objašnjavaju odnose između pojmova, prikaz ima vizualnu privlačnost
ODLIČAN (5)
– usvojeno znanje primjenjuje u novim situacijama i na složenijim primjerima – uspješno korelira usvojeno sa srodnim gradivom te uspješno primjenjuje stečeno znanje – samostalno rješava najsloženije problemske zadatke – samostalno uočava i tumači uzročno – posljedične veze i međuodnose u živome svijetu navodeći vlastite primjere
– samostalno osmišljava praktične radove – pokazuje originalnost i kreativnost u izvođenju praktičnih radova – samostalno osmišljava istraživanja temeljem samostalno postavljenih istraživačkih pitanja, a rezultate rada kreativno prikazuje i temeljito argumentira uočavajući povezanost promatranih promjena s usvojenim nastavnim sadržajima i svakodnevnim životom – sustavno sudjeluje u raspravama i interpretacijama – procjenjuje točnost podataka u dodatnoj literaturi, ali provjerava i točnost vlastitih pretpostavki – kod kartiranja znanja glavni se koncept lako identificira, poveznice točno povezuju pojmove, a riječi povezivanja točno opisuju odnose između svakog pojma, uočava se logičan raspored bitnih informacija, a prikaz je jednostavan za čitanje uz veliku vizualnu privlačnost
USVOJENOST PROGRAMSKIH SADRŽAJA – PISANO
Za pisane provjere znanja brojčana se ocjena donosi okvirno temeljem sljedeće bodovne skale izražene u postocima:
Postotak riješenosti Ocjena
0 – 49% Nedovoljan (1)
50 – 62% Dovoljan (2)
63 – 77% Dobar (3)
78 – 89% Vrlo dobar (4)
90 -100% Odličan (5)
Lista povezanosti razine riješenosti pismene provjere izražene u postotcima i brojčane ocjene može se pomicati u korist učenika ovisno o razini složenosti zadataka.
SAMOSTALNI PRAKTIČNI RADOVI (izvođenje pokusa na satu i kao domaći rad, prikazi istraživanja, prikazi zaključaka rasprava, izrada i predstavljanje modela, herbarija, zbirki, plakata i seminarskih radova) .
Oblik provjere učeničkih postignuća unutar ovog elementa može biti:
1.1. PRAKTIČNI RADOVI, PROVJERA PRAKTIČNOG RAZUMIJEVANJA Učenički pokusi izvode se u sklopu nastave, ali i kroz domaće zadaće te prate sadržaj nastavnih tema. Ovisno o opremljenosti škole i raspoloživom vremenu, to mogu biti demonstracijski pokusi, pojedinačni učenički pokusi ili pokusi izvedeni u grupnom radu. Ponekad će biti zadani neki praktični rad povezan sa svakodnevnim životom. Učenici predaju bilješku praktičnog rada u geometrijskoj bilježnici koju imaju još od petog razreda te ju čuvaju u školi u učionicu Biologije, po potrebi ju nose kući. Bilješke o pokusu koje vodi učenik nisu samo zapis, one su za učenika jedan od putova stjecanja znanja i tehnika učenja. Dobro izrađena bilješka o izvršenoj aktivnosti učeniku je i izvor informacija. Bilješke pokusa predstavljaju jedan od elemenata ocjene praktičnog rada. Učitelj tijekom pregleda bilješki učeniku može postaviti i nekoliko dodatnih usmenih ili pisanih pitanja u cilju utvrđivanja učenikove ocjene.
1.2. Kriteriji – plakat/prezentacije.
ELEMENTI
KRITERIJI
neprihvatljivo
popraviti
odgovarajuće
primjereno
NASLOV
Naslov točno opisuje temu.
SADRŽAJ
Uključeni su svi važni sadržaji.
TOČNOST
Podatci su znanstveno točni.
PRIHVATLJIVOST
Sadržaj je u skladu s razvojnom dobi učenika.
BILJEŠKE
Tekst je sažeto, ali razumljivo napisan.
GRAFIKA
Plakat sadrži slike i/ili fotografije i/ili grafički prikazi koji doprinose razumljivosti teme.
ISTICANJE
Istaknuto je bitno (označeno je drugom bojom, potcrtano je ili podebljano).
STRUKTURA
Ima strukturu: uvod, sadržaj (metode rada, pribor i materijal te rezultate) i zaključak
PRAVOPIS
Uvažen je pravopis.
UREDNOST
Plakat/PowerPoint prezentacija je pregledan/pregledna, Slova su velika i čitka.
Skala procjene za vrednovanje kvalitete izlaganja/prezentacije
ELEMENTI
KRITERIJI
čitavo vrijeme
veći dio vremena
povremeno
rijetko
nikada
RAZUMIJEVANJE
Prepričava svojim riječima – razumije ono o čemu govori.
5
4
3
2
1
IZLAGANJE
Izlaže logičkim slijedom te koristi primjere ili slikovne ilustracije.
5
4
3
2
1
ISTICANJE
Naglašava bitne pojmove i izvodi zaključke.
5
4
3
2
1
ZANIMLJIVOST
Prezentacija/izlaganje je zanimljivo.
5
4
3
2
1
TRAJANJE
Prezentacija/izlaganje je vremenski usklađena.
5
4
3
2
1
RAZUMLJIVOST
Govori glasno i razumljivo.
5
4
3
2
1
Skala procjene za vrednovanje grafičkih organizatora (prema prof.dr.sc. I. Radanović)
GRAFIČKI ORGANIZATORI ZNANJA
ELEMENTI
KRITERIJI
PODATCI
Točno i jasno su prikazani svi neophodni podatci.
MEĐUODNOSI
Svi potrebni međuodnosi su zastupljeni te su prikazani točno i jasno.
RAZUMIJEVANJE
Pokazuje razumijevanje zadane teme, njegovih odnosa i srodnih sadržaja.
PRIKAZ
Podatci su predstavljeni na način koji je lako slijediti.
UREĐENJE
Boje i grafika pridonose razumijevanju sadržaja.
TEKST
Pravopis i gramatika su uvaženi.
UREDNOST
Prikaz i tekstovi su uredni i čitljivi.
BODOVI
PRIMJERNO – 5 KOREKTNO – 4 ODGOVARAJUĆE – 3 U RAZVOJU – 2 POPRAVITI – 1 NEPRIHVATLJIVO – 0
Primjer ocjenske skale
14 – 18 à 2 19 – 27 à 3 28 – 32 à 4 33 – 34 à 5
1.3. Herbarij- unaprijed dobivene upute prije dogovora o herbariju nalaze se i na stranici škole , Edutorij- Biologija.
1.4.Kriterij vrednovanja istraživačkog rada
ELEMENTI
KRITERIJI
BODOVI
1
3
5
ISTRAŽIVAČKO PITANJE
Dobro postavljeno istraživačko pitanje.
HIPOTEZA
Hipoteza oblikovana na temelju istraživačkoga pitanja.
METODE
Odabrane odgovarajuće metode za provođenje planiranoga istraživanja.
PODACI
Prikupljeno je dovoljno podataka za prihvaćanje ili odbacivanje hipoteze.
ANALIZA REZULTATA
Kvalitetno opsani i obrazloženi prikupljeni rezultati.
ZAKLJUČAK
Zaključak se temelji na prikupljenim podacima i potvrđuje ili odbacuje hipotezu.
VREMENSKA USKLAĐENOST
Istraživanje je provedeno u zadanom roku.
SADRŽAJ IZVJEŠTAJA
Izvještaj o istraživanju sadrži sva zadana poglavlja.
OZNAČAVANJE SLIKA I TABLICA
Slike (grafovi, fotografije, sheme, crteži) i tablice u izvještaju pravilno su označene.
OPISNO PRAĆENJE UČENIKA
Opisno praćenje učenika podrazumijeva njegove sposobnosti, marljivost i zalaganje, odnos prema radu, odnos prema učitelju i ostalim učenicima, te školskoj imovini, napredovanje ili nazadovanje u radu, urednost, interes za predmet i slično.
ZAKLJUČNA OCJENA
Zaključna ocjena iz prirode i biologije izraz je postignute razine učenikovih kompetencija i rezultat ukupnog vrednovanja tijekom nastavne godine. Kao početno polazište kod zaključivanja ocjene uzima se u obzir aritmetička sredina ocjena iz elemenata ocjenjivanja. Osim aritmetičke sredine, u zaključnu ocjenu ulaze sve bilješke praćenja. Zaključna ocjena ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao napredak u drugom polugodištu.
Ocjenjivanje učenika s teškoćama
Sukladno Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju učenik s posebnim potrebama svladava nastavni program prema utvrđenoj razini teškoće, odnosno prema redovnom nastavnom programu uz primjenu individualiziranih postupaka ili prema prilagođenom programu.
REDOVITI PROGRAM UZ INDIVIDUALIZIRANE POSTUPKE
Kod učenika koji se školuju prema redovnom programu uz individualizirani pristup prilagodbe se odnose na strategije, sredstva, postupke i oblike podrške koji se implementiraju u odgojno-obrazovnome procesu kako bi se osigurale jednake mogućnosti u ostvarivanju ishoda navedenih u predmetnim kurikulumima i kurikulumima međupredmetnih tema. Vrste prilagodba razlikovat će se ovisno o specifičnim potrebama pojedinog učenika, odnosno ovisno o vrsti i stupnju učenikove teškoće. Prilagodbe vrednovanja učitelj planira istodobno s prilagodbama pristupa učenja i poučavanja, pri čemu surađuje s školskom stručnom službom te s drugim članovima tima za podršku, ovisno o potrebama učenika u odgojno-obrazovnom radu.
Moguće su prilagodbe postupaka vrednovanja:
• prilagodbe procesa vrednovanja
• prilagodbe ispitnih materijala i sredstava
• prilagodbe metoda vrednovanja.
(prilagodbe trajanja ispitnih situacija: npr. dulje vrijeme usmenog izlaganja (npr. Zbog jezično-govorno-glasovnih teškoća) ili dulje vrijeme
pisanja (npr. zbog teškoća u pisanju, leksičkoj uporabi, gramatičko-pravopisnom izrazu, poremećaja pažnje), mogućnost uporabe pomagala i
nove tehnologije (npr. uporaba računala, tableta, kalkulatora za računanje, fiksiranih podloga itd.), pomoć druge osobe u izvođenju aktivnosti.
B) PRILAGOĐENI PROGRAMI
Prilagođeni program izrađuje učitelj u suradnji s stručnom službom škole. Ispitivanje, kao i ostali postupci, ovise o učenikovim sposobnostima i mogućnostima i mogućim načinima komuniciranja i izražavanja (usmeno, pismeno, gestovno, izradbom nekog rada i sl.). Načini i oblici provjeravanja te kriteriji vrednovanja bit će primjereni učeniku i njegovim specifičnostima, djelovat će afirmativno i poticajno na učenike, kako bi kvalitetno iskoristili očuvane sposobnosti, i razvili nove.
Elementi i kriteriji ocjenjivanja iz nastavnih predmeta Priroda u 5. i 6. razredu, Biologija u 7. i 8.razredu,usklađeni su i usvojeni na Stručnom vijeću predmeta priroda, biologija, i tzk na dan 3.9.2024. godine.
U srijedu 30. listopada učenici polaznici Dodatne nastave iz biologije posjetili su Medicinsko-biokemijski laboratorij u Đurđevcu. Učenike su dočekale vrijedne […]
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
Google Analytics
Ova web stranica koristi Google Analytics za prikupljanje anonimnih podataka, poput broja posjetitelja web stranice i najpopularnijih stranica.
Održavanje ovog kolačića omogućuje nam da poboljšamo našu web stranicu.
Najprije omogućite Neophodne kolačiće kako bismo mogli spremiti vaše postavke!