Svjetski dan osoba s Down sindromom-21.3.

Prosječno jedno od 650 sve novorođene djece rađa se sa sindromom Down, kromosomskim poremećajem koji nastaje u slijed viška jednog kromosoma ili dijela kromosoma u jezgri svake stanice tijela. Taj poremećaj utječe na fizički i mentalni razvoj djeteta. Sindrom Down uzrokuje pogrešno razvrstavanje kromosoma tijekom stanične diobe spolnih stanica, tako da se u stanici nađe višak cijelog ili dijela jednog kromosoma. Unatoč godinama istraživanja, razlog nastajanja ovakve pogrešne podjele stanica još uvijek je nepoznat. Oblik javljanja sindroma Down ne ovisi o vanjskim činiteljima, niti se na njega može utjecati. Poznato je da kod žena iznad 35 godina starosti postoji veća vjerojatnost (1 od 400 djece) da će roditi dijete sa sindromom Down. No potrebno je reći i da oko 80% djece sa sindromom Down imaju majke koje su mlađe od 35 godina.

Najčešća karakteristična obilježja izgleda djeteta s sindromom Down su:

• Mišićna hipotonija, smanjenje napetosti (tonusa) mišića
• Široki vrat. Dijete može imati kratak, široki vrat s previše kože i masnog tkiva
• Kosi položaj očnih otvora
• Okruglo lice izravnanog profila
• Abnormalni oblik uški
• Kratke šake, na dlanu može postoji specifična poprečna brazda na obje ruke ili na samo jednoj
• Malena usta i nos s neproporcionalno velikim jezikom
• Kratke i široke ruke i noge, često postoji i velik razmak između nožnog palca i susjednog prsta
• Kraći prsni koš neobičnog oblika
• Malena glava

Postavljanje dijagnoze sindroma Down u novorođenog djeteta, bitno mijenja život roditelja i čitave obitelji. Stoga je važna dobra informiranost o tom poremećaju, poteškoćama koje nosi, izazovima koji obitelj očekuju, kao i podrška šire zajednice. Kod osoba sa sindromom Down postoji veći rizik od urođenih bolesti ili kasnije pojave nekih bolesti, poput srčanih grešaka, bolesti štitnjače, problema sa sluhom i vidom ili probavnim sustavom, Alzheimerove bolesti, leukemije. Bez obzira postoji li neko dodatno oboljenje ili poremećaj, ta djeca trebaju posebnu pažnju tijekom odrastanja, različite dodatne tretmane (rehabilitacijski i logopedski tretmani, fizikalna terapija.), te posebne metode učenja. Osobe sa sindromom Down dio su naše zajednice, bave se raznim aktivnostima, pohađaju školu, a neke su i zaposlene. Žive s obiteljima, ili s prijateljima, a neki i samostalno. Mogućnosti za osobe sa sindromom Down danas su daleko veće nego u prošlosti, temeljem odmicanja tradicionalno postavljenih granica. Kvalitativni pomaci plod su zajedničkih napora roditelja, stručnjaka i šire zajednice.

U našim Odjelima integrirano je u razrede i odgojno-obrazovne skupine četvoro učenika sa Down Sindromom. Obilježili smo Svjetski dan osoba sa Down sindromom gostovanjem Sanje Flajs-Vidaković, prof. na Podravskom radiju u emisiji „ Krila anđela“ te plakatima koje je oblikovala Maja Huzjak, mag. kako bi u matičnoj školi među redovnom populacijom te u našim Odjelima osvještavali o potrebama ovih osoba.