Spremnost za školu, čitanje, pisanje i računanje

Spremnost za školu nije jedna izdvojena osobina, već je to kombinacija različitih sposobnosti, vještina, navika, znanja i motivacije. Rezultat je međudjelovanja različitih čimbenika poput biološkog sazrijevanja, učenja i razvoja, a očituje se kao dostignutost određene razvojne razine koja je odskočna daska za novo učenje. Pa tako na primjer dijete bez sposobnosti fine motorike prstiju neće moći rukovati olovkom kod pisanja, bez razvijene fonološke svjesnosti (rima, rastavljanje riječi na slogove, poznavanja slova, sastavljanje slova u riječi…) neće moći naučiti čitati, bez vladanja sobom neće moći surađivati s ostalim učenicima u razredu.

Kako pripremiti dijete za školu?

Najbolja priprema za školu je IGRA.  To je aktivnost u kojoj će dijete vrlo rado surađivati i imati interakciju s okolinom. Kroz stvaranje motivirajućeg okruženja u kojem se podržava radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, stvaramo dobre uvjete za budućeg uspješnog đaka.

Psihomotoričke vještine

Za razvoj psihomotoričkih vještina važne su slijedeće igre i aktivnosti: igre loptom, skakanje preko užeta, penjanje, trčanje, ali i samostalno oblačenje, zakopčavanje, vezanje vezica koje razvijaju finu motoriku šake i prstiju.

Psihomotoričke aktivnosti pridonose razvoju motoričkih vještina, bogaćenju senzomotoričkih iskustava i funkcija, ali i socijalnom razvoju (kod vježbanja u paru i s grupom djece potrebna je međusobna suradnja).

Spoznajne vještine

Dijete prije polaska u školu treba imati usvojeno:

• vidno razlikovanje (uočavanje razlika među predmetima)
• slušno razlikovanje (pogoditi pjesmicu, igre sa zvukovima)
• usvajanje vremenskih (jučer – danas – sutra, prije – poslije) i prostornih odnosa (lijevo – desno, ispred – iza)
• usvojen pojam broja (ne mehaničko brojati, već znati kada prebroji predmete do 4 da to znači da točno toliko ima tih predmeta)
• opće definiranje pojmova (što se sve može obući, što je sve potrebno za pojedino zanimanje, što ubrajamo u namještaj i sl.)
• sposobnost klasifikacije (domaće životinje, povrće,voće, vozila, posuđe…, razvrstavanje prema boji, obliku, vrsti…)
• poznavanje i razlikovanje boja

Pažnja

Za izvršavanje zadataka koji se očekuju u školi od djeteta, potrebna je pažnja. Kod predškolske djece pažnja je uglavnom spontana. A namjerna pažnja je svjesno usmjerena i regulirana pažnja te nju želimo razviti kod djeteta. Dijete, koje ulazi u školski sustav, trebalo bi se moći koncentrirati na aktivnost koja mu nije privlačna 15-20 min.

Namjernu pažnju možemo vježbati:

• upućivanjem na sadržaje iz svakodnevnog života koji nisu trenutno od djetetovog interesa
• igranjem uočavanja nečeg određenog na slici
• pokretnim igrama u kojima djetetu dajete nekoliko uputa koje treba upamtiti i izvršiti
• igrom „Što nedostaje“ u kojoj pokažete djetetu nekoliko predmeta pa sakrijete jedan ili nekoliko predmeta, a dijete se treba sjetiti koji nedostaju
• igrom „Gdje je pikula“ u kojoj su vam potrebne 3 čaše i pikula, ispod jedne čaše sakrijete pikulu, čašama izmijenite položaj i dijete treba uočiti gdje se pikula skriva
• igrom „Simon kaže“ u kojoj izgovarate upute, a dijete ih izvodi (npr. „Simon kaže skoči tri puta i pljesni“ i dijete to treba izvesti…)
• društvenim igrama koji razvijaju pažnju poput Memory, slaganja puzzli, građenja nečeg kockama
• precrtavanjem određenih uzoraka, rezanjem po uzorku
• aktivnostima čitanja slikovnica te razgovorom o događajima iz slikovnice, traženjem određenog lika ili predmeta u slikovnici itd.

Pamćenje

Pamćenje je sposobnost zadržavanja informacija stečenih iskustvom ili učenjem. Dijete bi trebalo imati dobro usvojeno vizualno i slušno pamćenje. Ukoliko će dijete imati problema s vizualnim pamćenjem imat će problema u pisanju i čitanju, a ukoliko će imati problema u slušnom pamćenju, imat će problema sa rastavljanjem riječi na glasove i sastavljanjem glasova u riječi (glasovna analiza i sinteza).

Igre za razvoj pamćenja:

• Igra Memory
• staviti ispred djeteta nekoliko kartica (krenuti s manjim brojem – 3), zatim ih prekriti i tražiti da se dijete sjeti koji su predmeti bili na karticama, igra se može proširiti tako da dijete nabraja kartice točnim redoslijedom kakvim su bile posložene, zatim obrnutim redoslijedom (od zadnje do prve)
• igra pamćenja predmeta koje stavljamo u kutiju ispred djeteta, dijete se zatim treba sjetiti koji su to predmeti stavljeni u kutiju
• govoriti djetetu brojeve i dijete ih treba ponoviti istim redoslijed i obrnutim redoslijedom (početi od 2 broja pa povećavati)
• kod odlaska u zajedničku kupnju dati djetetu zadatak da zapamti nekoliko predmeta koji se trebaju kupiti
• igra „Dovrši rečenicu“ u kojoj možete započeti rečenicu jednom riječju, a dijete nastavi drugom, Vi nastavite trećom riječju i tako dok rečenica ne bude završena

Govorni razvoj

Govor nam omogućuje da pomoću njega izrazimo svoje misli,osjećaje, potrebe i želje. Polaskom u školu očekujemo da dijete pravilno izgovara sve glasove, da se pravilno gramatički izražava, zna govorno definirati jednostavne pojmove (npr. Što je stolica? U definiciji spominje čemu stolica služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl. ), zna govorno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti, zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, problem, završetak.

Predvještine čitanja i pisanja

Predvještine čitanja i pisanja su svjesnost djeteta da se rečenice i riječi sastoje od manjih dijelova te mogućnost djetetove manipulacije na razini riječi, rime, slogova i glasova.

Aktivnosti koje razvijaju predvještine čitanja i pisanja:

• Razgovarajte s djetetom o svemu što radite
• Razgovarajte o novim riječima koje dijete čuje, objasnite mu ih kako bi bogatilo svoj rječnik
• Svakodnevno čitajte slikovnice (opisujte što je na slici, razgovarajte o priči, dajte djetetu veću ulogu tako da vi započnete, a ono dovrši priču…)
• Tijekom čitanja povremeno pokažite djetetu rukom točan smjer onog što čitate, oznaku broja stranice (možete zajedno prije čitanja pronaći naslov, autora…)
• Potaknite dijete da Vam prepriča crtić (obratite pozornost je li dijete razumjelo priču, je li razumjelo zašto se nešto dogodilo…, pomognite mu potpitanjima i dajte djetetu model prepričavanja)
• Pokušajte zajedno osmisliti završetak neke priče
•  Upućujte dijete na slova u njegovoj okolini te ih možete povezati s bliskim pojmovima (M kao MAMA, B kao BRACO…)
• Upućujte dijete na natpise u kućanstvu (SOL, ŠEĆER…) ili tijekom šetnje (LIDL, KTC i slično…)
• Upućujte dijete na znakove tijekom šetnje, u prometu i razgovarajte o njihovom značenju (što znači znak STOP itd.)
• Izradite kućnu SLOVARICU od letaka (napišite slovo na vrh kartona ili papira, a dijete neka nađe u letcima riječi koje počinju tim slovom, izreže i zalijepi ih na karton ili papir)
• Zajedno s djetetom napišite popis za kupovinu (neka u početku dijete nacrta što treba kupiti, zatim neka napiše prvo slovo, a vi dovršite)
• Potičite dijete da zapamti nekoliko stvari koje morate zajedno kupiti kako bi poboljšali pažnju i pamćenje kod djeteta
• Ostavljajte po kući zanimljive poruke za dijete (bilo napisane magnetnim slovima, prstom po zamagljenom ogledalu, olovkom na papiru…)
• Zajedno napišite čestitku za nekog prijatelja ili člana obitelji (dijete najprije može nešto nacrtati, a kad nauči slova, može nešto i napisati)
• U kupovini potičite dijete da traži artikle na zadano slovo (npr. danas ćemo kupiti kekse koji počinju slovom P)
• Zajedno prepričajte nekome neki prošli događaj (posjet, priču, kupovinu)
• Igrajte se s djetetom različite jezične igre: opisujte pojmove, a dijete mora pogoditi o čemu se radi; zatim neka dijete opisuje, a Vi pogađate; igrajte različite zagonetke, pitalice; razgovarajte u koju kategoriju spadaju koji pojmovi (jabuka je voće, mrkva je povrće…); smišljanje rime na zadanu riječ (smišljanje rime imenima članova obitelji – primjer: naš je Petar brz kao vjetar, tata je hrabar kao dabar…); smišljanje suprotne riječi, smišljanje umanjenice/uvećanice na zadanu riječ (uključiti riječi u neku igru, igramo se divom, kod njega je sve veliko, on ima veliku kućerinu itd.)
• Igrajte različite govorne igre: smišljanje riječi na zadano slovo (možete dodati i drugo svojstvo – da pripada npr. voću…), koje čuje zadnje slovo kad kažete riječ, zatim neka dijete osmisli riječ koja počinje tim slovom…

Grafomotorika

Razvoju pisanja prethodi dobro razvijena fina motorika ruke koja prije škole treba biti dobro razvijena kako bi dijete moglo bez napora pisati i crtati.

Važno je razviti fleksibilnost šake i prstiju koja se ne uvježbava samo pisanjem već i modeliranjem tijesta/plastelina, baratanjem lego kockicama, šivanjem, nizanjem perlica ili tjestenine na špagu, crtanjem, rezanjem škarama…

Predmatematičke vještine

Predmatematičke vještine su preduvjeti za razumijevanje matematike. Dijete predmatematičke vještine stječe krećući se prostorom, baratajući predmetima i uspoređujući ih, otkrivajući svojstva predmeta promatranjem i diranjem, uspoređujući količine, premećući zrnca itd. Zato je potrebno djetetu objašnjavati opažene odnose.

Odnosi u prostoru: unutra/vani, gore/dolje, ispod/iznad, odnosi među predmetima: veće/manje, lakši/teži, svojstva predmeta: mekan/tvrd, mokar/suh, plav/crven; zajednička svojstva predmeta, količina, skup, uspoređivanje – sve to mora dijete usvojiti kako bi razumjelo apstraktni pojam broja.

Antonija Vranić, mag.logoped.